spermij (novolatinski spermium, od grčkog σπέρμα: sjeme) (spermatozoid), zrela muška spolna stanica (→ gameta), sposobna za oplodnju. Nastaje spermatogenezom, a u različitih je vrsta različita oblika i veličine. U većine kralježnjaka i mnogih beskralježnjaka spermij je mala, vrlo pokretna stanica s repom ili bičem. Spermij čovjeka građen je od glave i repa. Glava mu je sploštena, promjera 4 do 5 μm, i sadrži jezgru s haploidnim brojem kromosoma; u svakom spermiju po jedan je spolni kromosom, X ili Y, koji određuje spol djeteta. Na prednjem dijelu glave nalazi se debela kapica, akrosom; sadrži enzime koji pri oplodnji omogućuju prodiranje spermija u žensku spolnu stanicu – jajnu stanicu ili jaje. Rep spermija duljine je približno 50 μm i služi za kretanje. Sastoji se od nekoliko dijelova. U vratu (dio repa najbliži glavi) dva su centriola, cilindrična tjelešca sastavljena od mikrotubula; iz centriola udaljenijega od glave spermija izrasta aksonema, kompleks sastavljen od mikrotubula i bjelančevinskih poprečnih veza, koja se nastavlja duž cijeloga repa i koja omogućuje njegovo gibanje. U srednjem su dijelu repa mitohondriji, u kojima se stvara energija za pokretljivost. Cijeli je spermij obavijen staničnom membranom. Spermij je vrlo osjetljiv na promjenu uvjeta sredine, pa mu je npr. aktivnost pojačana na povišenoj temperaturi i u lužnatoj sredini, a snižena temperatura i kisela sredina mogu ga onesposobiti. Normalno se kreće brzinom od 1 do 4 mm u minuti. Životni je vijek ejakuliranih spermija u ženskom spolnom sustavu jedan do dva dana, a u nekih životinja i mnogo dulje (npr. u pčela i nekoliko godina) (→ sperma). – U biljaka i gljiva spermij je gola (bez stanične stijenke), muška spolna stanica pokretljiva s pomoću jednog ili više bičeva; najčešće se naziva spermatozoid. Razvija se u muškim spolnim organima (→ anteridij) alga, gljiva, mahovina i papratnjača ili njima homolognim tvorevinama u sjemenjača. Među recentnim sjemenjačama pokretljive spermatozoide imaju još samo primitivnije reliktne biljne skupine redova golosjemenjača Ginkgoales (danas s jedinom vrstom ginkgo) i Cycadales (→ cikasi). Biljke reda Cycadales imaju najveće spermatozoide u biljnom i životinjskom carstvu, npr. u vrsta roda Microcycas spermatozoidi su promjera do 0,3 mm. (→ oplodnja)
